Uzgajivači su očajni: I uz dnevnicu od 25 eura nema radnika za berbu

Na oglase javljaju se ljudi bez iskustva, mladi iz gradova koji o malini malo znaju te slabije beru i zalažu se manje, a to nije rješenje za vlasnike malinjaka.

U Srbiji se traže radnici za branje malina, u Guči, okolici Arilja, Požege, Valjeva i Bajine Bašte, Rtarima kod Čačka, Trnavi kod Užica i drugim mjestima. Stan i hrana su osigurani, a dnevnica iznosi 2500 do 3000 dinara (oko 21 do 25 eura), tj. oko 80.000 dinara prosječno za mjesec dana rada, piše Politika.

Uzgajivači malina ipak su očajni jer tvrde da im se čak i na takve oglase trenutno slabo tko javlja. Njihov najveći problem je taj što ne mogu pronaći dobru radnu snagu, iako je posao dobro plaćen i zapravo nije težak.

Osim pandemije koronavirusa, koja im je omela planove, vlasnici malinjaka žale se i na to da su mnogi građani iskoristili priliku da tražeći posao napuste zemlje, čime se ponuda sezonske radne snage naglo smanjuje.

Radni dan traje 11 sati
Dragan Bogdanović, predsjednik ariljskog Udruženja malinara Vilamet spas, objašnjava da branje malina nije težak posao i da to nije glavni razlog zbog kojeg se ljudi ne žele prihvatiti takve obveze.

“Berači malina mogu dobro zaraditi, a ako na 2500 dinara dnevnice dodamo i osigurani smještaj i tri obroka, to onda nije mala zarada. Možda im smeta dugi radni dan koji traje i do 11 sati, kao i jako sunce, pa zbog toga ne žele raditi. Ipak, osnovni problem je to što Srbija nema dovoljno radne snage. Mnogi sezonci odlaze izvan Srbije, međutim zbog situacije s koronom mnogi su se i vratili u zemlju. To trebamo potpuno iskoristiti. Računamo na povratnike, a ako ne uspijemo osigurati radnu snagu, morat ćemo sami u malinjake”, kaže Bogdanović, koji optimistično tvrdi da za branje malina i osiguranje radnika ima još vremena jer berba počinje tek oko 20. lipnja.

Srbija godišnje proizvede oko 120.000 tona malina, ali je ove godine urod smanjen za 20 do 30 posto. “Na slab prinos utjecala je blaga zima, ali i nekvalitetan sadni materijal i drugo. Bez obzira na to, radnici su nam potrebni. Vidjet ćemo sljedećih dana hoće li moći doći zbog epidemije, hoće li ih biti dovoljno. Ipak, još ne znamo što će biti s otkupnom cijenom malina, radna skupina je procijenila da proizvođačka cijena za urod od osam tona po hektaru iznosi 140 dinara, a na to će se vjerojatno dodati nešto i za osnovnu zaradu”, rekao je Bogdanović.

Vlasnici nasada malina iz okolice Arilja tvrde da im je potrebno dosta radnika, i to za najmanje mjesec dana rada. Jedan od njih je i Rade N. koji berače traži preko oglasa. Nudi im po danu oko 2500 dinara, ali i besplatne obroke i smještaj. Zasad je, kako kaže, osigurao dva sezonca, a potrebno mu je još najmanje troje.

“Nije taj posao za svakoga, iako nije kompliciran. Ipak, javljaju se ljudi bez iskustva, mladi iz gradova koji o tome ne znaju ništa. Slabije beru i manje se zalažu, a to nije rješenje za mene, jer bi prosječno radnik dnevno trebao ubrati oko 60 kilograma malina”, navodi taj uzgajivač, koji pod malinama ima oko 56 ari zemlje. On podsjeća i da je svakom vlasniku važno i tko bere, jer je i ulaganje u maline veliko da bi se plodovi doveli do branja.

“Već sam izdvojio oko 200.000 dinara za gnojivo i dodatke, osigurao novac za zakup zemljišta i isplatu plaća. Sve sam to uradio, ove godine nudim najmanje 45 dinara po kilogramu, pa sada želim imati i dobre radnike, a to je teško naći”, objašnjava Rade N., dodajući da će svakog radnika prijaviti, što je i njegova obveza po zakonu.

Elektronski sustav prijave
U Srbiji je uveden elektronski sustav za prijavu sezonskih radnika u poljoprivredi kroz online platformu za pojednostavljenu registraciju radnika na portalu www.sezonskiradnici.gov.rs.

Primjena Zakona o pojednostavljenom radnom angažmanu na sezonskim poslovima u određenim djelatnostima počela je početkom prošle godine, a kako ističu u NALED-u, koji je s vladom i uz potporu Njemačke razvojne agencije još 2017. godine pokrenuo reformu sustava radnog angažmana sezonskih radnika u poljoprivredi, prednosti uvođenja e-sustava su brojne.

Sezonski radnici danas imaju sigurnu plaću, mirovinsko i osiguranje u slučaju ozljede na radu te pravnu sigurnost, iako ne postoji pisani ugovor, jer je sama registracija na portalu dovoljan dokaz, iako mogu zatražiti i pisanu potvrdu poslodavca.

Gospodarstvo ima niže administrativne i financijske troškove, podsjećaju u NALED-u, a država je dobila uređeni sustav, bolju učinkovitost kontrole i naplate te manje sive ekonomije, a veće zapošljavanje i porezne prihode.

 

Kvadrat63info.org

Facebook Comments
0
HIG365 - Kvadrat 63 info
hrCroatian
hrCroatian