“Obnova Zagreba nakon potresa jednaka je izgradnji 18 Peljeških mostova”

Ovako velike zahvate nužno je pratiti prema mogućnostima suvremene tehnologije, a Ministarstvo će poduzeti sve da spriječi zlouporabe.

Sa Željkom Uhlirom, državnim tajnikom u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, razgovarali smo o radovima i financiranju obnove nakon potresa u Zagrebu, prilici za građevinske tvrtke i Programu društveno poticane stanogradnje.

Po vama, hoće li obnova Zagreba nakon razornog potresa biti pokretač rasta graditeljskih radova, kao što su to ranije bile javne infrastrukturne investicije npr. u cestogradnji i stanogradnji ili privatne u turizmu? 

Prema procjeni šteta, odnosno potrebnim sredstvima za obnovu radi se o iznosu koji je veliki izazov za državu. Usporedbe radi, govorimo o iznosu kao za izgradnju 18 Peljeških mostova. Tako da u potpunosti možemo govoriti o usporedbi s velikim infrastrukturnim projektima i znatnom utjecaju na građevinski sektor. A poznato je da građevinarstvo pokreće cijeli niz djelatnosti, od proizvodnje građevinskih materijala, obrtničkih radova i usluga, do samog izvođenja radova. Na kraju na sve radove se plaća porez i država dobiva dio nazad u proračun. Ovakvi projekti se moraju stručno voditi i koristiti za opće dobro i razvitak društva.

Izračuni ukazuju na ukupnu direktnu financijsku štetu koja se procjenjuje na oko 5,6 milijardi eura, odnosno oko 42 milijarde kuna. S druge pak strane, kada bi se za sve oštećene zgrade pojačavala konstrukcija na razinu danas važećih propisa, to bi stajalo 13,3 milijarde eura. Možete li ove razlike u potrebama dodatno pojasniti, posebice s aspekta je li važno u sanaciju uključiti pojačanja javnih zgrada poput bolnica i škola  pa i neovisno o trošku? 

Konzultirali smo znanost i struku koji su predložili četiri razine pojačanja u obnovi zgrada, a do istih su došli razmatranjem stranih iskustava u istim situacijama. Radi se o tome da je potrebno postaviti realno, odnosno provedivo rješenje obnove. Predloženo rješenje u novom Zakonu o obnovi zgrada… svakako predviđa pojačanje konstrukcijskih elemenata zgrada. Dakle, ne radi se o pukom popravku i vračanju u prvobitno stanje, jer to nema smisla. Te stare zgrade iz zidane građe su izgubile svoju potresnu otpornost i lokalno krpanje ne doprinosi njihovoj mehaničkoj otpornosti i stabilnosti koja je narušena. Međutim, razine pojačanja se razlikuju ovisno o društvenoj važnosti zgrada. Ukoliko bi se sve zgrade pojačavale na maksimalnu potresnu otpornost tada bi trošak obnove iznosio navedenih 13,3 milijardi eura. Takav pristup nije realan iz financijskog ali i organizacijskog aspekta, jer bi osim duplo više troškova to značilo i da bi se zgrade dulje obnavljale. One bi se obnavljale na način da zapravo ostaju samo prednje fasade, a sve ostalo se mijenja, ljudi bi se morali raseliti zajedno sa svim svojim stvarima, a neke zgrade bi u međuvremenu dodatno propale, jer bi dulje čekale na red obnove. Prema predloženom Zakonu država će ponuditi racionalno rješenje za sve, a pojedini vlasnici mogu uvijek o svom trošku povećati razinu pojačanja svoje zgrade.

42 milijarde kuna procijenjena je direktna financijska šteta od potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka ove godine

Kakav je interes  za  Javni poziv za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije koji je objavljen početkom lipnja i traje do kraja  listopada, kao i broj dosad pristiglih  prijava za novčanu pomoć osiguranu iz državnog proračuna?

Prema broju upita interes je velik i Odlukom o pomoći za hitne i nužne radove Vlada je na prijedlog Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, uvelike pomogla građanima u početnoj fazi obnove. Uglavnom zgrade na svojim računima nemaju dovoljno sredstava i za ove nužne i hitne radove bi se morale kreditno zadužiti, a to sve košta i traje. Na ovaj način radovi se mogu brže započeti a odobrena sredstva će uvelike pomoći. S obzirom da na najvećem broju zgrada radovi još nisu započeli, a na dijelu zgrada su u tijeku, broj zaprimljenih Zahtjeva za refundacijom troškova je očekivan i iznosi 90-tak prijava.

Može li se nešto više doznati o prijedlozima i primjedbama zaprimljenim na Prijedlog Zakona o obnovi tijekom e-savjetovanja? Koje biste od usvojenih prijedloga ovom prigodom istaknuli i koliko ih je ukupno te kako to tumačite? 

Javna rasprava je demokratsko načelo prilikom donošenja propisa i može se održavati u različitim rokovima. Za ovaj Zakon je primijenjena puna javna rasprava od 30 dana kako bi svi zainteresirani imali prilike pročitati prijedlog i na njega reagirati sa prijedlogom ili primjedbom. Za propise koji se tiču većeg broja osoba uobičajeno postoji veći interes i broj reakcija u javnoj raspravi ovoga Zakona (420) se nalazi u okvirima koji su uobičajeni. Za neke zakone je bilo i duplo više reagiranja. Od zaprimljenog broja reakcija, 41 jedna je primljena na znanje (radi se uglavnom o komentarima a ne o konkretnim prijedlozima); 13 je djelomično prihvaćenih, a 10 je prihvaćenih. Od prihvaćenih reagiranja na tekst zakona uglavnom se radi o pojedinačnim ispravcima i usko usmjerenim izmjenama pojedinih članaka. Većina ne prihvaćenih reakcija na Zakon se može opisati na način da neki predlagatelji imaju prijedlog konceptualno promijeniti jedan dio Zakona i onda kroz 20-tak primjedbi ili više po pojedinim člancima predlažu promjene u smjeru svojeg prijedloga. Usvojeni su prijedlozi koji pojedinačno ispravljaju pojedine riječi poput umjesto seizmičke otpornosti zgrada, treba napisati potresne otpornosti zgrada, i jedna bitnija promjena na koju je nekoliko predlagača opravdano reagiralo a odnosi se na naknadno dodane stavke na inzistiranje Grada Zagreba s kojima bi se zapravo Zakon učinio nejasnim i narušio bi se predloženi sustav odobravanja programa mjera za obnovu Grada. Tu nelogičnost su primijetila i udruženja arhitekata u svojem grupnom očitovanju na Zakon.

Što se može navesti glede izrade smjernica za obnovu i korištenja hrvatskih proizvoda u obnovi? 

Smjernice, odnosno programi mjera za obnovu zgrada nakon potresa su ključni provedbeni dokumenti na kojima se kontinuirano radi u očekivanju donošenja novog Zakona o obnovi. U smjernicama se razrađuju kriteriji za odabir sudionika u obnovi ali i maksimalne cijene kako se ne bi ova situacija koristila neprimjereno. Što se tiče korištenja hrvatskih proizvoda u obnovi, svaka država nastoji pomoći vlastitu proizvodnju tako ćemo i mi u okvirima dopuštenih pravila.

Što je ključno kod aplikacije koja je u pripremi i koja će omogućiti praćenje računa i troškova? Mogu li se tako prevenirati eventualne zlouporabe?

Ovako velike zahvate i prateće troškove je nužno adekvatno pratiti prema mogućnostima suvremene tehnologije. Ministarstvo će poduzeti sve da spriječi zlouporabe i sustav napravi transparentnim.

U kojoj su  fazi  izmjene Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije te što se njima omogućuje? 

TPGK je u završnoj fazi izmjene. S obzirom i na žalost da novi Zakon nije donesen prije ljeta, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je pristupilo izmjeni TPGK kako bi se omogućile različite razine pojačanja konstrukcijskih elemenata zgrada ovisno o njihovoj društvenoj važnosti. Taj element je trebao omogućiti novi Zakon i sada je namjera to pitanje riješiti putem izmjena TPGK po hitnoj proceduri, jer naši propisi do sada nisu omogućavali različite razine pojačanja, nego samo potpuno. Razlog je taj što su propisi uglavnom pisani za gradnju novih zgrada, a ne za sanacije i popravke.

Kakva je suradnja ostvarena između MGIPU i upravitelja zgrada kojima ste poslali dopis kojim se apelira na upravitelje da poduzmu sve radnje, od pripreme projekata na dalje, posebice za hitne sanacije u razdoblju dok ne započne organizirana obnova po novom zakonu o obnovi?

Ministarstvo nije nadležno za rad Upravitelja zgrada, ali je prepoznalo važnost da se iste podsjeti na njihove obveze i ujedno potakne na bolju organizaciju i pomoć građanima. Na inicijativu Ministarstva je održano nekoliko sastanka s Upraviteljima zgrada gdje smo razmijenili mišljenja i pojasnili načine postupanja.

Kako izgleda hodogram koji je razrađen za popravak ili zamjenu dimnjaka te zašto je po vama  velika većina upita i nedoumica upravo u ovom dijelu obnove? Što mislite o tome što je zagrebačka Dimnjačarska obrtnička zadruga (DOS) proglasila sve dimnjake od pune opeke neispravnima te da moraju ići u sanaciju, što je slučaj i onih kod kojih je građevinsko stanje prije I poslije potresa – isto?

Hodogram se nalazi javno objavljen na mrežnoj stranici MGIPU. Pretpostavljamo da se radi o stanju u kojem se godinama prešutno odstupalo od propisa i u ovom trenutku je to došlo na vidjelo. Ujedno to područje je pokriveno s nekoliko propisa i nadležnih tijela što je zbunjujuće za građane.

Hoće li svi građani koji ispunjavaju uvjete imati pravo na subvenciju koju država daje za hitne sanacije i nabavku bojlera građanima pogođenim potresom, s obzirom na to da je za navedenu svrhu ukupno predviđeno 141 milijun kuna? Postoji li rizik od zlouporaba? 

Predviđeni iznos je u ovoj proračunskoj godini i pretpostavka je da će biti dovoljan dok se ne donese novi Zakon. Što se tiče zloporaba, Ministarstvo je poduzelo sve da taj rizik svede na minimum.

Što je s udjelom graditeljstva u BDV-u (bruto dodanoj vrijednosti) te kako tumačite zadnja kretanja broja izdanih dozvola i ukupne vrijednosti radova te očekujete li rješenje u povećanju investicijskih aktivnosti na državnoj i lokalnoj razini  posredstvom Eu fondova te eventualno u dodatnim poreznim stimulacijama npr. u stanogradnji kod nižeg PDV-a na transakcije novosagrađenim objektima za stanovanje? 

Nedvojbeno nedostaje strateški porezni tretman građevinskog sektora. Jedan od naših prijedloga je i uvođenje plavog dizela za građevinske strojeve, kao i smanjenje PDV-a na kupnju prvoga stana. EU fondovi i povlačenje bespovratnih sredstava samo u energetskoj učinkovitosti zgrada je iznosilo 311 milijuna eura i time je omogućeno 5 ilijardi kuna investicija u zgradarstvu. Takvi programi uvelike pomažu sektor graditeljstva i Ministarstvo je napravilo pripreme za sljedeći financijski okvir EU što će trebati nastaviti razvijati u nastavku. Radi se o nastavku programa energetske učinkovitosti ali i o novim programima Zelene urbane infrastrukture (EU Green Deal) i Kružnom gospodarenju prostorom i zgradama.

8332 POS stanova u 257 objekta u 80 jedinica lokalne samouprave izgrađeno je od početka programa. Njihova investicijska vrijednost je 4,3 milijarde kune

S obzirom na aktualni zastoj na tržištu nekretnina, čak i kritičari mjere subvencija za kupnju prve nekretnine za mlade do 45 godina tvrde da će  ova mjera  pomoći da se tržište pokrene u rujnu za kad je i najavljena… Kakvi su ostvareni učinci ove mjere te kako sumirate dosadašnje aktivnosti na planu izgradnje POS stanova?

Ministarstvo je razradilo čitavu lepezu mjera s kojima se pomaže građanima u rješavanju stambenog pitanja. Stambeno pitanje je jedna od elementarnih ljudskih potreba i ono se može rješavati na različite načine, jer nisu niti svi građani u istim životnim uvjetima. Tako imamo program za najam stanova, kupnju stanova i sufinanciranje materijala za gradnju obiteljskih kuća kroz POS, ali i subvencioniranje stambenih kredita što je riješeno posebnim Zakonom. Od početka provedbe Programa društveno poticane stanogradnje do danas, APN i četiri lokalne agencije koje su osnovane temeljem Zakona o POS-u, izgradili su ukupno 8322 stana u 257 objekta u 80 jedinica lokalne samouprave. Ukupna investicijska vrijednost za 8322 stana iznosi 4.308.000.000 kuna, a za što je Republika Hrvatska putem poticajnih sredstava uložila 1.121.000.000 kuna. Kroz program subvencioniranja stambenih kredita od 2017. do sada je odobreno 11.471 zahtjeva. Sve zajedno POS i subvencije su u bitnome pomogle našim građanima da riješe svoje stambeno pitanje.

Kakva je perspektiva  manjih i srednje velikih građevinskih tvrtki, odnosno čeka li nas  tijekom kasne jeseni i zime eventualna lavina bankrota, a ako ne – zašto?

Jedan od pokretača građevinskog sektora bi bila svakako obnova zgrada prema novom Zakonu, što bi trebalo osigurati dovoljno poslova za sve segmente i sudionike u gradnji.

Kakva je suradnja MGIPU s inženjerskim komorama? 

Suradnja s inženjerskim komorama bi mogla biti bolja, ali suradnja je obostrani proces i za dobru suradnju je potrebna dobra volja svih. Ministarstvo je uvijek otvoreno za suradnju ali mora štiti javni interes. Kod zahtjeva koje iskazuju komore potrebno je razdvojiti stručne od cehovskih zahtjeva i Ministarstvo to vrlo dobro prepoznaje i razdvaja što neki puta nije po volji komorama (odnosno upravama komora).

Koji su rezultati digitalizacije procesa i uvođenja e-dozvole te vidite li još prostor za daljnja unaprjeđenja?

Reforme i transparentnost uvijek izazivaju otpore i nadamo se da će svi sudionici u izdavanju dozvola prihvatiti nove standarde rada za povećanje konkurentnosti naše države i dobrobit građana.

 

Kvadrat63info.org

Facebook Comments
0

Odgovori

HIG365 - Kvadrat 63 info
hrCroatian
hrCroatian